Kultura i naslijeđe

Gabela je nacionalni spomenik kulture Bosne i Hercegovine. Radi strateškog položaja Gabela bila naseljena i u rimsko doba iz kojega imamo ostatke ciglane i gospodarskih zgrada na periferiji mjesta. Od velikog broja srednjovjekovnih građevina su do danas najupečatljiviji ostaci stare utvrde, te kamena ploča s velikim krilatim lavom, simbolom Mletačke republike. Gabela je od 15. do 18.st. bila veliko trgovačko središte, ali i značajna strateška tvrđava na mletačko-turskoj granici. Jedno vrijeme je bila poznata kao i trg robljem. Za prevlast nad Gabelom sukobljavali su se razni politički i gospodarski interesi. Turci je zauzimaju 1477.godine, a nakon više neuspjelih pokušaja 1694.godine Mlečani zauzimaju Gabelu, potom Mirom u Požarevcu 1718.godine Gabela pripada Turcima, a Mlečani sve važnije građevine ruše. Gabela je ponovno pod turskom upravom, no bez svoje nekadašnje moći. Za austro-ugarske vladavine i izgradnje uskotračne pruge u Gabeli je bilo čvorište iz pravca Sarajeva za Dubrovnik i Metković. Meksički znanstvenik Roberto Salinas Price je razvio hipotezu prema geografskim informacijama u Ilijadi da je Trojanski rat bio u dolini rijeke Neretve, odnosno da je Gabela bila Ilios, glavni grad države Troje.

da je jedan od najvažnijih prirodnih resursa na području istočne Hercegovine. Ogroman neiskorišteni potencijal pruža rijeka Trebišnjica, nekada najveća ponornica u Evropi (98 km), koja svojim najljepšim dijelom protiče kroz sam grad. Obale Trebišnjice spaja veliki broj mostova od kojih se posebno ljepotom izdvaja Arslanagića most, najpoznatiji spomenik iz turskog perioda u Trebinju. Ovaj most, igra veoma značajnu ulogu u balkanskoj arhitekturi 16 ^tog vijeka. Most je kao zadužbinu za svog poginulog sina u borbi sa Mlečanima izgradio Mehmed-paša Sokolović 1574. godine, za vrijeme turske okupacije. Kada su Turci 1687. godine potisnuti iz Herceg Novog, mnoge turske porodice su se iz ovog grada doselile u Trebinje. Među njima je bio i izvjesni Arslan-aga. On je dobio posjede istočno od Trebinja: na Zupcima, Necvjeću i Jasenu, te pravo da naplaćuje mostarinu preko mosta na Trebišnjici. Po njemu se, od tada, most naziva Arslanagića most. Izgradnjom hidroenergetskog sistema na Trebišnjici 1965. godine most se našao pod vodom akumulacionog jezera. Po zahtjevu Zavoda za zaštitu spomenika kulture most je demontiran i prenesen nizvodno 1966. godine prilikom pražnjenja akumulacije. Nova lokacija Perovića (Arslanagića) mosta je između naselja Gradina (na desnoj obali rijeke) i naselja Police (na lijevoj obali).

Da bi se osjetio dah svakodnevnog života iz otomanskog perioda, dovoljno je posjetiti jednu od tri turske kuće, koje su sastavni dio urbanog konteksta: to su kuće uticajnih obitelji Bišćević (1635), Kajtaz (XVIII vijek) i Muslibegović (XIX vijek). Ove stare kuće, intrigantne i dobro očuvane, te na detaljan način svjedoče o rezidencijalnom stilu stvarnog domaćinskog života iz tog perioda. Svaka od ovih kuća ograđena je visokim zidom, zbog intimnog života muslimanske porodice. Avlije karakteriziraju dekorativni elementi na tlu, fontane, egzotične biljke, cvijeće i voćke. Udobnost vlada u tim prostorima, opremljenim objektima iz svakodnevne upotrebe u domaćinstvu, vrijednim tepisima i malim bibliote-kama, koje u sebi čuvaju i neke rijetke tekstove. Posjetiti jednu od turskih kuća je način da se dotakne jedan svijet, koji se često samo može zamisliti, i koji se može ponijeti sa sobom, kada se vratite sa puta.
Bišćevića kuća se može posjetiti svakog dana od 8 sati ujutro do 8 sati popodne

Samo 12 km udaljen od Mostara, na rijeci Buni, nalazi se čaroban gradić Blagaj, srednjovjekovni grad iz kojeg je nastala današnja Hercegovina. Ruševine starog grada ili Kule Hercega Stjepana pružaju prekrasan pogled na dolinu Neretve. U blizini su atrakcije poput Kuće Velagića, džamije Sultana Sulejmana, Karađozbegovog mosta i Tekije – kuće molitve i meditacije iz 16. stoljeća. Blagaj, s predivnim krajolikom i spektakularnim izvorom rijeke Bune, je nezaobilazno blago.

“Bosnaseum” naziv je muzeja koji je 2018 godine otvoren u staroj gradskoj jezgri Mostara. Muzej na 800 kvadrata izložbenog prostora, kroz 12 tematskih cjelina, prikazuje kulturu i historiju svih naroda u Bosni i Hercegovini. Muzej nije samo izložbenog tipa, nego je i obogaćen raznim interaktivnim sadržajima koji daju puni virtuelni put kroz povijest Mostara i Hercegovine.
Muzej se može posjetiti svakog dana od 9 sati ujutro do 9 sati popodne

Pretpostavke o postojanju starog grada Trebinja u kojem je čuvena kraljica Jelena Anžujska imala i svoj dvor, smještaju ga na lokalitet danas u narodu poznat kao “Brankovina” koji nosi ime po kuli Brankovića. Ona je imala vrlo značajnu ulogu “kule stražare” u starom Trebinju. Postoje zapisi o hercegovačkom porijeklu porodice Branković koja je živjela u vrijeme najvećeg uspona srpske države u vrijeme kralja Milutina i Stefana Dečanskog i u vremenu kralja i cara Dušana. Za Brankoviće se kaže da su posljednja srpska srednjovjekovna dinastija koja je na istorijskoj pozornici bila od prve polovine XIV do prve polovine XVI vijeka. The tower was built by prefect Mladen, the progenitor of the family and lord of Trebinje and Dračevica.Kulu je izgradio župan Mladen, rodonačelnik porodice i gospodar Trebinja i Dračevice. Prezime porodice potiče od Mladenovog sina Branka po kojoj je kula i dobila ime.