HWR
Povijesna mjesta
Arheološko nalazište Gabela
Gabela je nacionalni spomenik kulture Bosne i Hercegovine. Radi strateškog položaja Gabela bila naseljena i u rimsko doba iz kojega imamo ostatke ciglane i gospodarskih zgrada na periferiji mjesta. Od velikog broja srednjovjekovnih građevina su do danas najupečatljiviji ostaci stare utvrde, te kamena ploča s velikim krilatim lavom, simbolom Mletačke republike. Gabela je od 15. do 18.st. bila veliko trgovačko središte, ali i značajna strateška tvrđava na mletačko-turskoj granici. Jedno vrijeme je bila poznata kao i trg robljem. Za prevlast nad Gabelom sukobljavali su se razni politički i gospodarski interesi. Turci je zauzimaju 1477.godine, a nakon više neuspjelih pokušaja 1694.godine Mlečani zauzimaju Gabelu, potom Mirom u Požarevcu 1718.godine Gabela pripada Turcima, a Mlečani sve važnije građevine ruše. Gabela je ponovno pod turskom upravom, no bez svoje nekadašnje moći. Za austro-ugarske vladavine i izgradnje uskotračne pruge u Gabeli je bilo čvorište iz pravca Sarajeva za Dubrovnik i Metković. Meksički znanstvenik Roberto Salinas Price je razvio hipotezu prema geografskim informacijama u Ilijadi da je Trojanski rat bio u dolini rijeke Neretve, odnosno da je Gabela bila Ilios, glavni grad države Troje.
Bišćevića kuća
Da bi se osjetio dah svakodnevnog života iz otomanskog perioda, dovoljno je posjetiti jednu od tri turske kuće, koje su sastavni dio urbanog konteksta: to su kuće uticajnih obitelji Bišćević (1635), Kajtaz (XVIII vijek) i Muslibegović (XIX vijek). Ove stare kuće, intrigantne i dobro očuvane, te na detaljan način svjedoče o rezidencijalnom stilu stvarnog domaćinskog života iz tog perioda. Svaka od ovih kuća ograđena je visokim zidom, zbog intimnog života muslimanske porodice. Avlije karakteriziraju dekorativni elementi na tlu, fontane, egzotične biljke, cvijeće i voćke. Udobnost vlada u tim prostorima, opremljenim objektima iz svakodnevne upotrebe u domaćinstvu, vrijednim tepisima i malim bibliote-kama, koje u sebi čuvaju i neke rijetke tekstove. Posjetiti jednu od turskih kuća je način da se dotakne jedan svijet, koji se često samo može zamisliti, i koji se može ponijeti sa sobom, kada se vratite sa puta.
Bišćevića kuća se može posjetiti svakog dana od 8 sati ujutro do 8 sati popodne
Blagajska tekija – Kuća derviša
Samo 12 km udaljen od Mostara, na rijeci Buni, nalazi se čaroban gradić Blagaj, srednjovjekovni grad iz kojeg je nastala današnja Hercegovina. Ruševine starog grada ili Kule Hercega Stjepana pružaju prekrasan pogled na dolinu Neretve. U blizini su atrakcije poput Kuće Velagića, džamije Sultana Sulejmana, Karađozbegovog mosta i Tekije – kuće molitve i meditacije iz 16. stoljeća. Blagaj, s predivnim krajolikom i spektakularnim izvorom rijeke Bune, je nezaobilazno blago.
Brdo ukazanja i Plavi križ
Brdo ukazanja i Plavi križ u Međugorju nose duboko duhovno značenje za milijune hodočasnika diljem svijeta. Međugorje je poznato svetište koje od juna1981. godine bilježi redovita ukazanja Djevice Marije šestero mladih vidjelaca. Brdo ukazanja, poznato i kao Podbrdo, mjesto je prvog ukazanja i privlači bezbroj vjernika u potrazi za utjehom, ozdravljenjem i duhovnom obnovom. S druge strane, Plavi križ, smješten u podnožju Brda ukazanja, postao je mjesto intenzivne molitve i razmišljanja, gdje posjetitelji meditiraju o Kristovim patnjama i predaju svoje nakane Djevici Mariji. Oba mjesta postala su simboli nade i vjere, privlačeći ljude različitih pozadina kako bi tražili Božje susrete i doživjeli transformirajuću moć duhovne atmosfere Međugorja.
Centar za kulturu
Svake godine, tokom mjeseca jula/srpnja, ovaj Centar za kulturu organizira poznati Mostarski Ljetni Festival (Mostar Estate Festival) koji već slavi dvadeset godina postojanja. Manifestacija okuplja različite kulturne događaje, kao što su koncerti, teatarske i lutkarske predstave, izložbe, čitanja poezije, prezentacija knjiga i mnoge druge.
Crkva svetog Petra i Pavla
Godine 1866., Osmansko Carstvo je imalo značajnu ulogu u izgradnji katoličke crkve i franjevačkog samostana u Mostaru. Kompleks sadrži prostranu biblioteku koju bogati preko 50.000 starih spisa od zapadnih i istočnih autora, čineći je najvećom bibliotekom u Hercegovini. Osim toga, manastir posjeduje impresivnu umjetničku zbirku koja uključuje djela italijanskih majstora iz 16. i 17. stoljeća. Ovo povijesno mjesto je svjedok bogate kulturne i naslijeđa različitih civilizacija koje se spajaju u harmoniji.
Muzej Starog mosta
Muzej je otvoren u 2006. godini na dan druge godišnjice obnove mosta, smješten je u kompleksu kule Tare i sastoji se iz tri odvojene sekcije Prva, pretstavljena samom kulom, izlaže primjerke od arheološkog značaja otkrivene 2002. godine, tokom rekonstrukcije mosta, uz informativne panele sa objašnjenjima o osnovnim historijskim događajima sa kojima je most povezan. Kada se pređe pet spratova ove sekcije, izađe se na prelijepi vidikovac na najvišoj tački kule, sa kojeg se grad može posmatrati iz svih 360 stepeni. Druga sekcija čuva arheološke nalaze koji su se nalazili ispod kule, ostatke dva drvena mosta koja su prethodila kamenom i osnovu Starog mosta. Na kraju, treća sekcija zvana “Labirint”, ustvari je galerija fotografija posvećenih Starom mostu, oštećenim kulama i njihovoj obnovi. Multimedijalni paneli uz audio-vizualnu podršku, objašnjavaju proces obnove mosta.
Muzej se može posjetiti svakog radnog dana od 9 sati ujutro do 8 sati popodne, a vikendom od 10 sati ujutro do 6 popodne
Nekropola stećaka Boljuni i Radimlja
Nekropola stećaka Boljuni nalazi se u mjestu Boljuni 12 kilometara jugozapadno od Stoca. Na nekropoli je očuvano 269 stećaka, i to u dvije skupine. Prema oblicima najviše je sanduka – 176, potom ploča – 76, pa sljemenjaka -12 i 3 križa. Od ukupnog broja ukrašena su 92 stećka (34 %). I dok se nekropola Radimlja ističe bogatstvom, raznovrsnošću i visokom kvaliteteom izrade reljefnih motiva, nekropola u Boljunima ističe se velikim brojem natpisa – 19 (7 %), što je po broju natpisa na prvom mjestu u Bosni i Hercegovini. Na boljunskim je stećcima najčešći ukras križ, a potom povijena lozica sa trolistom (motiv je karakterističan za cijelu Hercegovinu,a ovdje se pojavljuje prilično često), štit s mačem, kao i rozete, potom razne bordure, polumjesec, scene lova, turniri, kola itd.
Arheološko nalazište Gabela
Gabela je nacionalni spomenik kulture Bosne i Hercegovine. Radi strateškog položaja Gabela bila naseljena i u rimsko doba iz kojega imamo ostatke ciglane i gospodarskih zgrada na periferiji mjesta. Od velikog broja srednjovjekovnih građevina su do danas najupečatljiviji ostaci stare utvrde, te kamena ploča s velikim krilatim lavom, simbolom Mletačke republike. Gabela je od 15. do 18.st. bila veliko trgovačko središte, ali i značajna strateška tvrđava na mletačko-turskoj granici. Jedno vrijeme je bila poznata kao i trg robljem. Za prevlast nad Gabelom sukobljavali su se razni politički i gospodarski interesi. Turci je zauzimaju 1477.godine, a nakon više neuspjelih pokušaja 1694.godine Mlečani zauzimaju Gabelu, potom Mirom u Požarevcu 1718.godine Gabela pripada Turcima, a Mlečani sve važnije građevine ruše. Gabela je ponovno pod turskom upravom, no bez svoje nekadašnje moći. Za austro-ugarske vladavine i izgradnje uskotračne pruge u Gabeli je bilo čvorište iz pravca Sarajeva za Dubrovnik i Metković. Meksički znanstvenik Roberto Salinas Price je razvio hipotezu prema geografskim informacijama u Ilijadi da je Trojanski rat bio u dolini rijeke Neretve, odnosno da je Gabela bila Ilios, glavni grad države Troje.
Bišćevića kuća
Da bi se osjetio dah svakodnevnog života iz otomanskog perioda, dovoljno je posjetiti jednu od tri turske kuće, koje su sastavni dio urbanog konteksta: to su kuće uticajnih obitelji Bišćević (1635), Kajtaz (XVIII vijek) i Muslibegović (XIX vijek). Ove stare kuće, intrigantne i dobro očuvane, te na detaljan način svjedoče o rezidencijalnom stilu stvarnog domaćinskog života iz tog perioda. Svaka od ovih kuća ograđena je visokim zidom, zbog intimnog života muslimanske porodice. Avlije karakteriziraju dekorativni elementi na tlu, fontane, egzotične biljke, cvijeće i voćke. Udobnost vlada u tim prostorima, opremljenim objektima iz svakodnevne upotrebe u domaćinstvu, vrijednim tepisima i malim bibliote-kama, koje u sebi čuvaju i neke rijetke tekstove. Posjetiti jednu od turskih kuća je način da se dotakne jedan svijet, koji se često samo može zamisliti, i koji se može ponijeti sa sobom, kada se vratite sa puta.
Bišćevića kuća se može posjetiti svakog dana od 8 sati ujutro do 8 sati popodne
Blagajska tekija – Kuća derviša
Samo 12 km udaljen od Mostara, na rijeci Buni, nalazi se čaroban gradić Blagaj, srednjovjekovni grad iz kojeg je nastala današnja Hercegovina. Ruševine starog grada ili Kule Hercega Stjepana pružaju prekrasan pogled na dolinu Neretve. U blizini su atrakcije poput Kuće Velagića, džamije Sultana Sulejmana, Karađozbegovog mosta i Tekije – kuće molitve i meditacije iz 16. stoljeća. Blagaj, s predivnim krajolikom i spektakularnim izvorom rijeke Bune, je nezaobilazno blago.