HWR
Povijesna mjesta
Stara i Nova Pravoslavna crkva
Stara pravoslavna crkva izgrađena je 1834. godine na lokalitetu Bjelušine. Značajan primjer pravoslavne sakralne arhitekture, Crkva čuva prelijepu ikonu Djevice Marije, drvene ikonostase sa raznim ruskim, venecijanskim i lokalnim ikonama koje datiraju iz perioda od XV do XVIII vijeka. Nova crkva, smještena u uzvišenoj, brdovitoj gradskoj zoni, izgrađena je u periodu 1863 – 1873 po projektu umjetnika Spasoje Vulića. Vulićevo nepoznavanje Mostara dovelo je do toga da radovi na crkvi budu završeni od strane Andreja Damjanova, koji je tek bio završio izgradnju Pravoslavne crkve u Sarajevu.
Stari grad Mičevac
Ostaci čuvenog srednjevjekovnog grada Mičevac nalaze se na desnoj obali Trebišnjice u neposrednoj blizini naselja Arslanagić most. Po predanju grad je podigao vojvoda Mičeta po kojem je i dobio ime. Mičevac se sastoji od tvrđave i predgrađa. Tvrđava je bila smještena na manjem uzvišenju i kao takva je dominirala širim područjem, a ispod nje nalazilo se predgrađe Mičevac. Prema Lukariju, dubrovačkom hroničaru, Mičevac se prvi put pominje 1042. godine. Grad je imao izuzetno važan strateški položaj, jer je štitio komunikaciju koja je povezivala Dubrovnik i šire zaleđe. U Mičevcu se 1445. i 1451. godine pominje i postojanje carine što dodatno upućuje i na ekonomski i trgovački značaj grada. Grad Mičevac se nalazi na listi nacionalnih spomenika BiH.
Stari Grad Trebinje
Stari grad je nastao kao potreba Turaka da organizuju svoje posjede u Hercegovini uslijed velikih promjena (Padom Novog i Risna u Mletačke ruke) nastalih u doba ratova sa Svetom ligom (1683-1699). Grad je sagrađen na desnoj obali Trebišnjice iznad najdubljeg mjesta u rijeci, tzv. Ban-vira, koji nosi naziv po legendi o banu koji se utopio u viru. Najveće zasluge za razvoj grada kao tvrđave nosi Osman-paša, osnivač porodice Resulbegović. On, 1714. godine započinje radove na gradu koje nakratko prekida rat sa Venecijom. Dovodi majstore iz Dubrovnika, a radnu snagu iz okolnih mjesta (Ljubinje, Cernica, Nikšić). Naredne godine oko grada je iskopan hendek (kanal) koji je povezan sa Trebišnjicom.
Stari most i jezgra starog grada
Stari most je remek-djelo u kamenu, izgrađen 1566 godine, ponosno stoji kao simbol grada, povezujući lokalne legende s njhovim nasljeđem. Ovo arhitektonsko čudo, preživjelo je više od četiri stoljeća sve do 1993. godine kada je most demolisan tijekom bombardovanja. Upornost je prevladala, te je obnova mosta bila bitan poduhvat, koji se temeljio na originalnim tehnikama koje su Osmanlije koristile pri gradnji mosta. Svečana inauguracija mosta se dogodila 2004. godine, a godinu kasnije u 2005. je Stari most uvrstan na UNESCO-vu listu kulturne baštine. Stari most, kao glavni simbol grada, svake godine privuče na hiljade posjetioca, a posebno je interesantan u julu, kad se održavaju tradicionalni skokovi s mosta.
Stjepan grad – blagajska tvrđava
Stjepan grad, nastao je na kasnoantičkoj utvrdi iznad Blagaja koji je bio jedan od najvažnijih gradova u Hercegovini. Ovaj hercegov grad je zapravo bio gradska palača, opasana tvrdim bedemima s nazubljenim vrhovima koji su i danas vidljivi. U njemu je stolovao Stjepan Vukušić Kosača pa je zbog toga i dobio ime Stjepan grad. Ovaj grad je bio okosnica političkih i vojnih turbulencija hercegove zemlje sve do 1473.godine kad ga je osvojila turska vojska te je postaosjedište i rezidencija kadije.
Tvrđava hercega Stjepana u Ljubuškom
U srednjem vijeku, iznad Ljubuškog, na vrhu Buturovice podignuta je tvrđava koja se obično pripisuje hercegu Stjepanu, premda je starija od njega, a u pisanim se izvorima Ljubuški prvi put spominje 21. veljače 1444. pod nazivom Lubussa. Kompleks tvrđave sastoji se iz dva dijela redišnja kula četverokutnog oblika, popularno zvana „Herceguša“, izgrađena krajem 14. ili početkom 15. st te perimetralni zid u obliku nepravilnog višekutnika sa masivnim kulama, nastao u osmanskom razdoblju nakon 1472. godine. Nešto prije 1477. grad je pao u turske ruke i postaje pogranična tvrđava s jakom posadom. Turci su tvrđavu preuredili u vojnu nastambu, sa svim pratećim objektima. Nakon 1835. ljubuška tvrđava gubi svoju obrambenu i stratešku ulogu. Stari grad Ljubuški, proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine u oktobru 2003 godine.
Arheološko nalazište Gabela
Gabela je nacionalni spomenik kulture Bosne i Hercegovine. Radi strateškog položaja Gabela bila naseljena i u rimsko doba iz kojega imamo ostatke ciglane i gospodarskih zgrada na periferiji mjesta. Od velikog broja srednjovjekovnih građevina su do danas najupečatljiviji ostaci stare utvrde, te kamena ploča s velikim krilatim lavom, simbolom Mletačke republike. Gabela je od 15. do 18.st. bila veliko trgovačko središte, ali i značajna strateška tvrđava na mletačko-turskoj granici. Jedno vrijeme je bila poznata kao i trg robljem. Za prevlast nad Gabelom sukobljavali su se razni politički i gospodarski interesi. Turci je zauzimaju 1477.godine, a nakon više neuspjelih pokušaja 1694.godine Mlečani zauzimaju Gabelu, potom Mirom u Požarevcu 1718.godine Gabela pripada Turcima, a Mlečani sve važnije građevine ruše. Gabela je ponovno pod turskom upravom, no bez svoje nekadašnje moći. Za austro-ugarske vladavine i izgradnje uskotračne pruge u Gabeli je bilo čvorište iz pravca Sarajeva za Dubrovnik i Metković. Meksički znanstvenik Roberto Salinas Price je razvio hipotezu prema geografskim informacijama u Ilijadi da je Trojanski rat bio u dolini rijeke Neretve, odnosno da je Gabela bila Ilios, glavni grad države Troje.
Bišćevića kuća
Da bi se osjetio dah svakodnevnog života iz otomanskog perioda, dovoljno je posjetiti jednu od tri turske kuće, koje su sastavni dio urbanog konteksta: to su kuće uticajnih obitelji Bišćević (1635), Kajtaz (XVIII vijek) i Muslibegović (XIX vijek). Ove stare kuće, intrigantne i dobro očuvane, te na detaljan način svjedoče o rezidencijalnom stilu stvarnog domaćinskog života iz tog perioda. Svaka od ovih kuća ograđena je visokim zidom, zbog intimnog života muslimanske porodice. Avlije karakteriziraju dekorativni elementi na tlu, fontane, egzotične biljke, cvijeće i voćke. Udobnost vlada u tim prostorima, opremljenim objektima iz svakodnevne upotrebe u domaćinstvu, vrijednim tepisima i malim bibliote-kama, koje u sebi čuvaju i neke rijetke tekstove. Posjetiti jednu od turskih kuća je način da se dotakne jedan svijet, koji se često samo može zamisliti, i koji se može ponijeti sa sobom, kada se vratite sa puta.
Bišćevića kuća se može posjetiti svakog dana od 8 sati ujutro do 8 sati popodne
Arheološko nalazište Gabela
Gabela je nacionalni spomenik kulture Bosne i Hercegovine. Radi strateškog položaja Gabela bila naseljena i u rimsko doba iz kojega imamo ostatke ciglane i gospodarskih zgrada na periferiji mjesta. Od velikog broja srednjovjekovnih građevina su do danas najupečatljiviji ostaci stare utvrde, te kamena ploča s velikim krilatim lavom, simbolom Mletačke republike. Gabela je od 15. do 18.st. bila veliko trgovačko središte, ali i značajna strateška tvrđava na mletačko-turskoj granici. Jedno vrijeme je bila poznata kao i trg robljem. Za prevlast nad Gabelom sukobljavali su se razni politički i gospodarski interesi. Turci je zauzimaju 1477.godine, a nakon više neuspjelih pokušaja 1694.godine Mlečani zauzimaju Gabelu, potom Mirom u Požarevcu 1718.godine Gabela pripada Turcima, a Mlečani sve važnije građevine ruše. Gabela je ponovno pod turskom upravom, no bez svoje nekadašnje moći. Za austro-ugarske vladavine i izgradnje uskotračne pruge u Gabeli je bilo čvorište iz pravca Sarajeva za Dubrovnik i Metković. Meksički znanstvenik Roberto Salinas Price je razvio hipotezu prema geografskim informacijama u Ilijadi da je Trojanski rat bio u dolini rijeke Neretve, odnosno da je Gabela bila Ilios, glavni grad države Troje.
Bišćevića kuća
Da bi se osjetio dah svakodnevnog života iz otomanskog perioda, dovoljno je posjetiti jednu od tri turske kuće, koje su sastavni dio urbanog konteksta: to su kuće uticajnih obitelji Bišćević (1635), Kajtaz (XVIII vijek) i Muslibegović (XIX vijek). Ove stare kuće, intrigantne i dobro očuvane, te na detaljan način svjedoče o rezidencijalnom stilu stvarnog domaćinskog života iz tog perioda. Svaka od ovih kuća ograđena je visokim zidom, zbog intimnog života muslimanske porodice. Avlije karakteriziraju dekorativni elementi na tlu, fontane, egzotične biljke, cvijeće i voćke. Udobnost vlada u tim prostorima, opremljenim objektima iz svakodnevne upotrebe u domaćinstvu, vrijednim tepisima i malim bibliote-kama, koje u sebi čuvaju i neke rijetke tekstove. Posjetiti jednu od turskih kuća je način da se dotakne jedan svijet, koji se često samo može zamisliti, i koji se može ponijeti sa sobom, kada se vratite sa puta.
Bišćevića kuća se može posjetiti svakog dana od 8 sati ujutro do 8 sati popodne
Blagajska tekija – Kuća derviša
Samo 12 km udaljen od Mostara, na rijeci Buni, nalazi se čaroban gradić Blagaj, srednjovjekovni grad iz kojeg je nastala današnja Hercegovina. Ruševine starog grada ili Kule Hercega Stjepana pružaju prekrasan pogled na dolinu Neretve. U blizini su atrakcije poput Kuće Velagića, džamije Sultana Sulejmana, Karađozbegovog mosta i Tekije – kuće molitve i meditacije iz 16. stoljeća. Blagaj, s predivnim krajolikom i spektakularnim izvorom rijeke Bune, je nezaobilazno blago.