Mogorjelo se ubraja među značajnije spomenike rimskog doba u Bosni Hercegovini i spada među najljepša zdanja kasne antičke arhitekture. Mogorjelo je opskrbljivalo rimski grad Naronu i vjerojatno služilo u obrani grada i okolice. Mogorjelo je opskrbljivalo rimski grad Naronu i vjerojatno služilo u obrani grada i okolice. Građevina je otkopana između 1889. i 1903. godine, a u narednim godinama je i konzervirana, a 2002 godine, Mogorjelo je proglašeno nacionalnim spomenikom.

Džamija Koski Mehmed Paše u Mostaru predstavlja izvanredan primjer osmanske arhitekture u Bosni i Hercegovini. Sagrađena je 1618./19. godine i prikazuje klasični osmanski dizajn. Njezin osnivač, Mehmed Koskija, bio je hroničar velikog vezira Lale Mehmeda Sokolovića.
Džamija ima jednostavan tlocrt s kupolom, izgrađena je od precizno oblikovanih kamenih blokova. Slična je džamiji Karadžoz Beg, ali ima malo niži minaret bez ukrasa stalaktita. Smještena je na liticama rijeke Neretve u centru grada, ima tri kupole na tremu te prekrasno izrađen mihrab i minber.

Dvije kule, smještene svaka na po jednoj strani mosta, pozicionirani su kao arhitektonski ogranci samog mosta i podsjećaju na kamene čuvare prelaska preko rijeke. Kula Tara se nalazi na istočnoj obali, polukružnog je oblika, a za vrijeme Otomanskog carstva služila je za čuvanje municije. Danas je u njoj sjedište Muzeja Starog mosta. Halebiji, na zapadnoj strani, svojevremeno se na nižim spratovima nalazio zatvor, a na višim čuvari. Korištena je i kao osmatračnica. Iza Tare, na lijevoj obali Neretve, nalazi se kula Herceguša, sagrađena u prvoj polovini XV vijeka, za vladavine Hercega Stjepana Vukčića Kosače.
Kule se mogu posjetiti od utorka do nedjelje, od 10 sati ujutro do 6 sati popodne.

Da bi se osjetio dah svakodnevnog života iz otomanskog perioda, dovoljno je posjetiti jednu od tri turske kuće, koje su sastavni dio urbanog konteksta: to su kuće uticajnih obitelji Bišćević (1635), Kajtaz (XVIII vijek) i Muslibegović (XIX vijek). Ove stare kuće, intrigantne i dobro očuvane, te na detaljan način svjedoče o rezidencijalnom stilu stvarnog domaćinskog života iz tog perioda. Svaka od ovih kuća ograđena je visokim zidom, zbog intimnog života muslimanske porodice. Avlije karakteriziraju dekorativni elementi na tlu, fontane, egzotične biljke, cvijeće i voćke. Udobnost vlada u tim prostorima, opremljenim objektima iz svakodnevne upotrebe u domaćinstvu, vrijednim tepisima i malim bibliote-kama, koje u sebi čuvaju i neke rijetke tekstove. Posjetiti jednu od turskih kuća je način da se dotakne jedan svijet, koji se često samo može zamisliti, i koji se može ponijeti sa sobom, kada se vratite sa puta.
Muslimbegovića kuća se može posjetiti svakog dana od 10 sati ujutro do 6 sati popodne

Muzej je otvoren u 2006. godini na dan druge godišnjice obnove mosta, smješten je u kompleksu kule Tare i sastoji se iz tri odvojene sekcije Prva, pretstavljena samom kulom, izlaže primjerke od arheološkog značaja otkrivene 2002. godine, tokom rekonstrukcije mosta, uz informativne panele sa objašnjenjima o osnovnim historijskim događajima sa kojima je most povezan. Kada se pređe pet spratova ove sekcije, izađe se na prelijepi vidikovac na najvišoj tački kule, sa kojeg se grad može posmatrati iz svih 360 stepeni. Druga sekcija čuva arheološke nalaze koji su se nalazili ispod kule, ostatke dva drvena mosta koja su prethodila kamenom i osnovu Starog mosta. Na kraju, treća sekcija zvana “Labirint”, ustvari je galerija fotografija posvećenih Starom mostu, oštećenim kulama i njihovoj obnovi. Multimedijalni paneli uz audio-vizualnu podršku, objašnjavaju proces obnove mosta.
Muzej se može posjetiti svakog radnog dana od 9 sati ujutro do 8 sati popodne, a vikendom od 10 sati ujutro do 6 popodne

Nekropola stećaka Boljuni nalazi se u mjestu Boljuni 12 kilometara jugozapadno od Stoca. Na nekropoli je očuvano 269 stećaka, i to u dvije skupine. Prema oblicima najviše je sanduka – 176, potom ploča – 76, pa sljemenjaka -12 i 3 križa. Od ukupnog broja ukrašena su 92 stećka (34 %). I dok se nekropola Radimlja ističe bogatstvom, raznovrsnošću i visokom kvaliteteom izrade reljefnih motiva, nekropola u Boljunima ističe se velikim brojem natpisa – 19 (7 %), što je po broju natpisa na prvom mjestu u Bosni i Hercegovini. Na boljunskim je stećcima najčešći ukras križ, a potom povijena lozica sa trolistom (motiv je karakterističan za cijelu Hercegovinu,a ovdje se pojavljuje prilično često), štit s mačem, kao i rozete, potom razne bordure, polumjesec, scene lova, turniri, kola itd.