Ko se želi upoznati sa historijom Mostara i Hercegovine ne može a da ne posjeti ovaj mali, ali značajni muzej. Muzej je smješten u prostorijama kuće u kojoj je živio bivši jugoslovenski premijer Džemal Bijedić. Zgrada, sagrađena u austrougarskom periodu, predstavlja uspješnu kombinaciju stila austrijskih rezidencijalnih struktura i orijentalnih arhitektonskih elemenata. Muzej čuva bogatu arheološku i etnografsku zbirku i vrijedna dokumenta koja daju informacije o različitim periodima života grada i cijele Hercegovine. Osim toga, u unutrašnjosti se nalaze dijelovi namještaja i predmeta za svakodnevnu upotrebu iz prošlosti, koji su se koristili i u gradu i na selu.
Muzej se može posjetiti svakog radnog dana od 8 sati ujutro do 4 sati popodne

U franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu nalazi se najstariji muzej u BiH, osnovan 1884. Ovdje je i Humačka ploča iz XII. stoljeća, najstariji očuvani spomenik pisan na hrvatskom jeziku (mješavinom glagoljice i starohrvatske ćirilice – bosančice) na području današnje Bosne i Hercegovine. Zahvaljujući sakupljačkim aktivnostima brojnih franjevaca kao i raznim donacijama civilnog stanovništva, fundus se kontinuirano povećavao kao i potreba za novim prostorijama arheološke zbirke. Današnji muzejski postav, osnovan 2003. godine, smješten je u podrumskim prostorijama samostana sv. Ante Padovanskog na Humcu. Arheološki materijal prikupljen je na širem prostoru Hercegovine a podijeljen na prapovijesnu, antičku i srednjovjekovnu u vremenskom rasponu od gotovo 16 000 godina. Dio kompleksa čini i prostor lapidarija za izložbu kamenih spomenika koji se nalazi u samostanskom dvorištu. Na prostoru Ljubuškog kraja pronađeno je 70 rimskih spomenika, od čega je najveći broj nadgrobnih spomenika (stela) koji pripadaju veteranima i vojnicima različitih legijskih i augzilijarnih postrojbi. U muzeju je izložen najstariji ćirilo-glagoljski spomenik koji govori o obnovi crkve Arkanđela Mihovila u vremenu 11./12. st., popularan pod nazivom „Humačka ploča. Humačka ploča najstariji je pisani spomenik Hrvata u BiH.
Muzej se može posjetiti svakog dana od 10 sati ujutro do 7 sati popodne

Muzej je otvoren u 2006. godini na dan druge godišnjice obnove mosta, smješten je u kompleksu kule Tare i sastoji se iz tri odvojene sekcije Prva, pretstavljena samom kulom, izlaže primjerke od arheološkog značaja otkrivene 2002. godine, tokom rekonstrukcije mosta, uz informativne panele sa objašnjenjima o osnovnim historijskim događajima sa kojima je most povezan. Kada se pređe pet spratova ove sekcije, izađe se na prelijepi vidikovac na najvišoj tački kule, sa kojeg se grad može posmatrati iz svih 360 stepeni. Druga sekcija čuva arheološke nalaze koji su se nalazili ispod kule, ostatke dva drvena mosta koja su prethodila kamenom i osnovu Starog mosta. Na kraju, treća sekcija zvana “Labirint”, ustvari je galerija fotografija posvećenih Starom mostu, oštećenim kulama i njihovoj obnovi. Multimedijalni paneli uz audio-vizualnu podršku, objašnjavaju proces obnove mosta.
Muzej se može posjetiti svakog radnog dana od 9 sati ujutro do 8 sati popodne, a vikendom od 10 sati ujutro do 6 popodne

Nekropola stećaka Boljuni nalazi se u mjestu Boljuni 12 kilometara jugozapadno od Stoca. Na nekropoli je očuvano 269 stećaka, i to u dvije skupine. Prema oblicima najviše je sanduka – 176, potom ploča – 76, pa sljemenjaka -12 i 3 križa. Od ukupnog broja ukrašena su 92 stećka (34 %). I dok se nekropola Radimlja ističe bogatstvom, raznovrsnošću i visokom kvaliteteom izrade reljefnih motiva, nekropola u Boljunima ističe se velikim brojem natpisa – 19 (7 %), što je po broju natpisa na prvom mjestu u Bosni i Hercegovini. Na boljunskim je stećcima najčešći ukras križ, a potom povijena lozica sa trolistom (motiv je karakterističan za cijelu Hercegovinu,a ovdje se pojavljuje prilično često), štit s mačem, kao i rozete, potom razne bordure, polumjesec, scene lova, turniri, kola itd.

Badanj je važno paleolitsko nalazište koje se nalazi blizu Stolca, u Bosni i Hercegovini. Otkriveno je 1976. godine i datira iz kasnog razdoblja Mlađeg paleolitika, oko 13.000 do 12.000 godina prije Krista. Nalazište se sastoji od višeslojne špilje gdje su se periodično odvijale aktivnosti paleolitskih Homo sapiensa. Gornji sloj otkrio je 20 kulturnih i geoloških slojeva koji pripadaju kasnom paleolitu – epigravetenu. Fauna i artefakti koji su pronađeni sugeriraju da su se tamo povremeno naseljavale male skupine ili zajednice od 10-15 ljudi koji su se bavili aktivnostima poput lova, izrade alatki i pripreme hrane. Najznačajnije otkriće na lokalitetu je uklesani crtež konja, koji predstavlja jedan od najstarijih umjetničkih spomenika u Bosni i Hercegovini. Slični uklesani crteži nalaze se i u drugim mediteranskim regijama, što ukazuje na komunikaciju i umjetnički izražaj tijekom tog vremena.

U zapadnom dijelu grada, karakteristično po zelenim površinama, nalazi se ovo veličanstveno spomen-groblje. Izgradio ga je 1965. godine, u periodu obnove i rekonstrukcije koje je nastupilo nakon završetka Drugog svjetskog rata, arhitekt Bogdan Bogdanović, u znak sjećanja na poginule mostarske partizane. Groblje ima 661 nadgrobni kamen, koji imaju simbolična značenja, kao i cijeli spomenik.