HWR
Povijesna mjesta
Ćuprijska džamija
Džamija hadži Alije Hadžisalihovića ili Ćuprijska džamija sagrađena 1736. godine, na lijevoj obali Bregave neposredno uz Inat ćupriju. Prema Odluci Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, 21. januara 2003. godine, Ćuprijska džamija je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Dom Herceg Stjepan Kosača
Centar organizira izložbe i različite kulturne manifestacije, od kojih je najpoznatija Dani Matice Hrvatske, bogat program kulturnih događanja koji u proljeće animiraju Mostar ali i druga bosnaskohercegovačka mjesta (Sarajevo, Banja Luka, Bugojno, Prozor/Rama, Šćit, Međugorje, Konjic, Čapljina, Stolac, Rotimlja, Buna). Program organizira i vodi hrvatska zajednica i predstavlja događaje, zaista za svačiji ukus: koncerte klasične i pop muzike, teatarske i lutkarske predstave, izložbe, filmske dane, večeri poezije, pretstavljanja knjiga i muzičkih CD-ova itd.
Hadži-Kurtova džamija (Tabačica)
Ova džamija je sagrađena na prelazu iz XVI u XVII vijek po želji Hadži-Kurta, predstavnika jedne od najstarijih mostarskih familija. Nalazi se na desnoj obali Neretve, stotinjak metara od Starog mosta, pored Tabhane, kvarta u kojem se štavila, obrađivala i prodavala koža. Ova džamija je dobila ime po njenim korisnicima tabacima tj. kožarima. Uz Tabačicu džamiju nalazi se niz malih dućana pa je zbog svog položaja jedna od najposjećenijih džamija u Mostaru.
Hajduk kula
U selu postoje dvije kule – jedna se nalazi u ravničarskom dijelu uz Neretvu (Ramića-kula), dok se druga nalazi na brdskom području koje je bilo vlasništvo porodice Hajduk i zato je lokalno stanovništvo naziva Hajduk-kula. Kula je u kasnijim vremenima postala vlasništvom porodice Duraković. Nisu sačuvani podaci o vremenu gradnje. Po karakteristikama gradnje (debljina zidova, pravougaoni oblik i prizemni položaj ulaznih vrata, izvorno nemalterisani zidovi) moguće je pretpostaviti da je nastala u prvom periodu gradnji kula u Bosni i Hercegovini, odnosno krajem 16. ili tokom 17. vijeka.
Hamam muzej
“Hamam muzej“ u Mostaru je autentični spomenik kulture, koji posjetioca vraća u daleku historiju i priča najljepše priče o nekadašnjem načinu života. Hamam u kom se nalazi muzej je izgrađen krajem XVI i početkom XVII vijeka i danas je jedini očuvani hamam u Mostaru. Građen je u klasičnom otomanskom stilu, skromne vanjštine zbog ekonomičnosti, a pored gradskog trga, džamije ili javne kuhinje zbog praktičnosti. Hamam je posjećivan od strane žena kao i muškaraca bez obzira na vjersku pripadnost,.Tokom boravka u “Muzeju hamam” posjetilac doživljava istinitu historijsku sliku uz priču o običajima
Muzej se može posjetiti od 10 sati ujutro do 6 sati popodne, od utorka do nedjelje
Kajtazova kuća
Da bi se osjetio dah svakodnevnog života iz otomanskog perioda, dovoljno je posjetiti jednu od tri turske kuće, koje su sastavni dio urbanog konteksta: to su kuće uticajnih obitelji Bišćević (1635), Kajtaz (XVIII vijek) i Muslibegović (XIX vijek). Ove stare kuće, intrigantne i dobro očuvane, te na detaljan način svjedoče o rezidencijalnom stilu stvarnog domaćinskog života iz tog perioda. Svaka od ovih kuća ograđena je visokim zidom, zbog intimnog života muslimanske porodice. Avlije karakteriziraju dekorativni elementi na tlu, fontane, egzotične biljke, cvijeće i voćke. Udobnost vlada u tim prostorima, opremljenim objektima iz svakodnevne upotrebe u domaćinstvu, vrijednim tepisima i malim bibliote-kama, koje u sebi čuvaju i neke rijetke tekstove. Posjetiti jednu od turskih kuća je način da se dotakne jedan svijet, koji se često samo može zamisliti, i koji se može ponijeti sa sobom, kada se vratite sa puta.
Kajtazova kuća se može posjetiti svaki dan od 10 sati ujutro do 4 sati popodne
Arheološko nalazište Gabela
Gabela je nacionalni spomenik kulture Bosne i Hercegovine. Radi strateškog položaja Gabela bila naseljena i u rimsko doba iz kojega imamo ostatke ciglane i gospodarskih zgrada na periferiji mjesta. Od velikog broja srednjovjekovnih građevina su do danas najupečatljiviji ostaci stare utvrde, te kamena ploča s velikim krilatim lavom, simbolom Mletačke republike. Gabela je od 15. do 18.st. bila veliko trgovačko središte, ali i značajna strateška tvrđava na mletačko-turskoj granici. Jedno vrijeme je bila poznata kao i trg robljem. Za prevlast nad Gabelom sukobljavali su se razni politički i gospodarski interesi. Turci je zauzimaju 1477.godine, a nakon više neuspjelih pokušaja 1694.godine Mlečani zauzimaju Gabelu, potom Mirom u Požarevcu 1718.godine Gabela pripada Turcima, a Mlečani sve važnije građevine ruše. Gabela je ponovno pod turskom upravom, no bez svoje nekadašnje moći. Za austro-ugarske vladavine i izgradnje uskotračne pruge u Gabeli je bilo čvorište iz pravca Sarajeva za Dubrovnik i Metković. Meksički znanstvenik Roberto Salinas Price je razvio hipotezu prema geografskim informacijama u Ilijadi da je Trojanski rat bio u dolini rijeke Neretve, odnosno da je Gabela bila Ilios, glavni grad države Troje.
Bišćevića kuća
Da bi se osjetio dah svakodnevnog života iz otomanskog perioda, dovoljno je posjetiti jednu od tri turske kuće, koje su sastavni dio urbanog konteksta: to su kuće uticajnih obitelji Bišćević (1635), Kajtaz (XVIII vijek) i Muslibegović (XIX vijek). Ove stare kuće, intrigantne i dobro očuvane, te na detaljan način svjedoče o rezidencijalnom stilu stvarnog domaćinskog života iz tog perioda. Svaka od ovih kuća ograđena je visokim zidom, zbog intimnog života muslimanske porodice. Avlije karakteriziraju dekorativni elementi na tlu, fontane, egzotične biljke, cvijeće i voćke. Udobnost vlada u tim prostorima, opremljenim objektima iz svakodnevne upotrebe u domaćinstvu, vrijednim tepisima i malim bibliote-kama, koje u sebi čuvaju i neke rijetke tekstove. Posjetiti jednu od turskih kuća je način da se dotakne jedan svijet, koji se često samo može zamisliti, i koji se može ponijeti sa sobom, kada se vratite sa puta.
Bišćevića kuća se može posjetiti svakog dana od 8 sati ujutro do 8 sati popodne
Arheološko nalazište Gabela
Gabela je nacionalni spomenik kulture Bosne i Hercegovine. Radi strateškog položaja Gabela bila naseljena i u rimsko doba iz kojega imamo ostatke ciglane i gospodarskih zgrada na periferiji mjesta. Od velikog broja srednjovjekovnih građevina su do danas najupečatljiviji ostaci stare utvrde, te kamena ploča s velikim krilatim lavom, simbolom Mletačke republike. Gabela je od 15. do 18.st. bila veliko trgovačko središte, ali i značajna strateška tvrđava na mletačko-turskoj granici. Jedno vrijeme je bila poznata kao i trg robljem. Za prevlast nad Gabelom sukobljavali su se razni politički i gospodarski interesi. Turci je zauzimaju 1477.godine, a nakon više neuspjelih pokušaja 1694.godine Mlečani zauzimaju Gabelu, potom Mirom u Požarevcu 1718.godine Gabela pripada Turcima, a Mlečani sve važnije građevine ruše. Gabela je ponovno pod turskom upravom, no bez svoje nekadašnje moći. Za austro-ugarske vladavine i izgradnje uskotračne pruge u Gabeli je bilo čvorište iz pravca Sarajeva za Dubrovnik i Metković. Meksički znanstvenik Roberto Salinas Price je razvio hipotezu prema geografskim informacijama u Ilijadi da je Trojanski rat bio u dolini rijeke Neretve, odnosno da je Gabela bila Ilios, glavni grad države Troje.
Bišćevića kuća
Da bi se osjetio dah svakodnevnog života iz otomanskog perioda, dovoljno je posjetiti jednu od tri turske kuće, koje su sastavni dio urbanog konteksta: to su kuće uticajnih obitelji Bišćević (1635), Kajtaz (XVIII vijek) i Muslibegović (XIX vijek). Ove stare kuće, intrigantne i dobro očuvane, te na detaljan način svjedoče o rezidencijalnom stilu stvarnog domaćinskog života iz tog perioda. Svaka od ovih kuća ograđena je visokim zidom, zbog intimnog života muslimanske porodice. Avlije karakteriziraju dekorativni elementi na tlu, fontane, egzotične biljke, cvijeće i voćke. Udobnost vlada u tim prostorima, opremljenim objektima iz svakodnevne upotrebe u domaćinstvu, vrijednim tepisima i malim bibliote-kama, koje u sebi čuvaju i neke rijetke tekstove. Posjetiti jednu od turskih kuća je način da se dotakne jedan svijet, koji se često samo može zamisliti, i koji se može ponijeti sa sobom, kada se vratite sa puta.
Bišćevića kuća se može posjetiti svakog dana od 8 sati ujutro do 8 sati popodne
Blagajska tekija – Kuća derviša
Samo 12 km udaljen od Mostara, na rijeci Buni, nalazi se čaroban gradić Blagaj, srednjovjekovni grad iz kojeg je nastala današnja Hercegovina. Ruševine starog grada ili Kule Hercega Stjepana pružaju prekrasan pogled na dolinu Neretve. U blizini su atrakcije poput Kuće Velagića, džamije Sultana Sulejmana, Karađozbegovog mosta i Tekije – kuće molitve i meditacije iz 16. stoljeća. Blagaj, s predivnim krajolikom i spektakularnim izvorom rijeke Bune, je nezaobilazno blago.