HWR
Muzej
Bišćevića kuća
Da bi se osjetio dah svakodnevnog života iz otomanskog perioda, dovoljno je posjetiti jednu od tri turske kuće, koje su sastavni dio urbanog konteksta: to su kuće uticajnih obitelji Bišćević (1635), Kajtaz (XVIII vijek) i Muslibegović (XIX vijek). Ove stare kuće, intrigantne i dobro očuvane, te na detaljan način svjedoče o rezidencijalnom stilu stvarnog domaćinskog života iz tog perioda. Svaka od ovih kuća ograđena je visokim zidom, zbog intimnog života muslimanske porodice. Avlije karakteriziraju dekorativni elementi na tlu, fontane, egzotične biljke, cvijeće i voćke. Udobnost vlada u tim prostorima, opremljenim objektima iz svakodnevne upotrebe u domaćinstvu, vrijednim tepisima i malim bibliote-kama, koje u sebi čuvaju i neke rijetke tekstove. Posjetiti jednu od turskih kuća je način da se dotakne jedan svijet, koji se često samo može zamisliti, i koji se može ponijeti sa sobom, kada se vratite sa puta.
Bišćevića kuća se može posjetiti svakog dana od 8 sati ujutro do 8 sati popodne
Bosnaseum
“Bosnaseum” naziv je muzeja koji je 2018 godine otvoren u staroj gradskoj jezgri Mostara. Muzej na 800 kvadrata izložbenog prostora, kroz 12 tematskih cjelina, prikazuje kulturu i historiju svih naroda u Bosni i Hercegovini. Muzej nije samo izložbenog tipa, nego je i obogaćen raznim interaktivnim sadržajima koji daju puni virtuelni put kroz povijest Mostara i Hercegovine.
Muzej se može posjetiti svakog dana od 9 sati ujutro do 9 sati popodne
Hamam muzej
“Hamam muzej“ u Mostaru je autentični spomenik kulture, koji posjetioca vraća u daleku historiju i priča najljepše priče o nekadašnjem načinu života. Hamam u kom se nalazi muzej je izgrađen krajem XVI i početkom XVII vijeka i danas je jedini očuvani hamam u Mostaru. Građen je u klasičnom otomanskom stilu, skromne vanjštine zbog ekonomičnosti, a pored gradskog trga, džamije ili javne kuhinje zbog praktičnosti. Hamam je posjećivan od strane žena kao i muškaraca bez obzira na vjersku pripadnost,.Tokom boravka u “Muzeju hamam” posjetilac doživljava istinitu historijsku sliku uz priču o običajima
Muzej se može posjetiti od 10 sati ujutro do 6 sati popodne, od utorka do nedjelje
Kajtazova kuća
Da bi se osjetio dah svakodnevnog života iz otomanskog perioda, dovoljno je posjetiti jednu od tri turske kuće, koje su sastavni dio urbanog konteksta: to su kuće uticajnih obitelji Bišćević (1635), Kajtaz (XVIII vijek) i Muslibegović (XIX vijek). Ove stare kuće, intrigantne i dobro očuvane, te na detaljan način svjedoče o rezidencijalnom stilu stvarnog domaćinskog života iz tog perioda. Svaka od ovih kuća ograđena je visokim zidom, zbog intimnog života muslimanske porodice. Avlije karakteriziraju dekorativni elementi na tlu, fontane, egzotične biljke, cvijeće i voćke. Udobnost vlada u tim prostorima, opremljenim objektima iz svakodnevne upotrebe u domaćinstvu, vrijednim tepisima i malim bibliote-kama, koje u sebi čuvaju i neke rijetke tekstove. Posjetiti jednu od turskih kuća je način da se dotakne jedan svijet, koji se često samo može zamisliti, i koji se može ponijeti sa sobom, kada se vratite sa puta.
Kajtazova kuća se može posjetiti svaki dan od 10 sati ujutro do 4 sati popodne
Makova Hiža
Mak Dizdar, rođen 17. oktobra 1917. u Stocu, smatra se jednim od najvećih pjesnika Bosne i Hercegovine. Većinu svog života proveo je u Sarajevu, gdje je preminuo 14. jula 1971. Godine 1966. objavio je knjigu poezije “Kameni spavač”, koja se smatra krunom njegova cijelog književnog stvaralaštva i jednim od temeljnih djela književnosti Bosne i Hercegovine. Prema kraju svog života, Dizdar je želio vratiti se u svoj rodni grad, ali njegova želja nikada nije bila ispunjena. Međutim, 1997. godine, povodom 90. godišnjice njegovog rođenja, potomci Maka Dizdara okupljeni oko Fondacije Mak Dizdar odlučili su posthumno ostvariti njegovu želju i izgraditi Makovu kuću, muzej i galerijski centar posvećen njegovom životu i radu. Makova hiža nije objekat u kojem se Mak rodilo ili mjesto na kojem je preminuo, već je koncipiran kao nešto suptilnije: mjesto na kojem je Makov duh prisutan, živeći u njegovim rukopisima, knjigama i bilješkama, kao i u svakoj pjesmi i riječi koju je napisao. Osim toga, zbog Makove povezanosti sa stećkom, Makova hiža je također dom umjetnosti stećka, ne samo u znanstvenom obliku, kroz literaturu o stećku i srednjovjekovnoj Bosni u knjižnici Makove hiže, već i kroz umjetnost nadahnuta ovim jedinstvenim srednjovjekovnim kamenim spomenicima.
Muslibegovića kuća
Da bi se osjetio dah svakodnevnog života iz otomanskog perioda, dovoljno je posjetiti jednu od tri turske kuće, koje su sastavni dio urbanog konteksta: to su kuće uticajnih obitelji Bišćević (1635), Kajtaz (XVIII vijek) i Muslibegović (XIX vijek). Ove stare kuće, intrigantne i dobro očuvane, te na detaljan način svjedoče o rezidencijalnom stilu stvarnog domaćinskog života iz tog perioda. Svaka od ovih kuća ograđena je visokim zidom, zbog intimnog života muslimanske porodice. Avlije karakteriziraju dekorativni elementi na tlu, fontane, egzotične biljke, cvijeće i voćke. Udobnost vlada u tim prostorima, opremljenim objektima iz svakodnevne upotrebe u domaćinstvu, vrijednim tepisima i malim bibliote-kama, koje u sebi čuvaju i neke rijetke tekstove. Posjetiti jednu od turskih kuća je način da se dotakne jedan svijet, koji se često samo može zamisliti, i koji se može ponijeti sa sobom, kada se vratite sa puta.
Muslimbegovića kuća se može posjetiti svakog dana od 10 sati ujutro do 6 sati popodne
- 1
- 2
Bišćevića kuća
Da bi se osjetio dah svakodnevnog života iz otomanskog perioda, dovoljno je posjetiti jednu od tri turske kuće, koje su sastavni dio urbanog konteksta: to su kuće uticajnih obitelji Bišćević (1635), Kajtaz (XVIII vijek) i Muslibegović (XIX vijek). Ove stare kuće, intrigantne i dobro očuvane, te na detaljan način svjedoče o rezidencijalnom stilu stvarnog domaćinskog života iz tog perioda. Svaka od ovih kuća ograđena je visokim zidom, zbog intimnog života muslimanske porodice. Avlije karakteriziraju dekorativni elementi na tlu, fontane, egzotične biljke, cvijeće i voćke. Udobnost vlada u tim prostorima, opremljenim objektima iz svakodnevne upotrebe u domaćinstvu, vrijednim tepisima i malim bibliote-kama, koje u sebi čuvaju i neke rijetke tekstove. Posjetiti jednu od turskih kuća je način da se dotakne jedan svijet, koji se često samo može zamisliti, i koji se može ponijeti sa sobom, kada se vratite sa puta.
Bišćevića kuća se može posjetiti svakog dana od 8 sati ujutro do 8 sati popodne
Bosnaseum
“Bosnaseum” naziv je muzeja koji je 2018 godine otvoren u staroj gradskoj jezgri Mostara. Muzej na 800 kvadrata izložbenog prostora, kroz 12 tematskih cjelina, prikazuje kulturu i historiju svih naroda u Bosni i Hercegovini. Muzej nije samo izložbenog tipa, nego je i obogaćen raznim interaktivnim sadržajima koji daju puni virtuelni put kroz povijest Mostara i Hercegovine.
Muzej se može posjetiti svakog dana od 9 sati ujutro do 9 sati popodne
Muzej Starog mosta
Muzej je otvoren u 2006. godini na dan druge godišnjice obnove mosta, smješten je u kompleksu kule Tare i sastoji se iz tri odvojene sekcije Prva, pretstavljena samom kulom, izlaže primjerke od arheološkog značaja otkrivene 2002. godine, tokom rekonstrukcije mosta, uz informativne panele sa objašnjenjima o osnovnim historijskim događajima sa kojima je most povezan. Kada se pređe pet spratova ove sekcije, izađe se na prelijepi vidikovac na najvišoj tački kule, sa kojeg se grad može posmatrati iz svih 360 stepeni. Druga sekcija čuva arheološke nalaze koji su se nalazili ispod kule, ostatke dva drvena mosta koja su prethodila kamenom i osnovu Starog mosta. Na kraju, treća sekcija zvana “Labirint”, ustvari je galerija fotografija posvećenih Starom mostu, oštećenim kulama i njihovoj obnovi. Multimedijalni paneli uz audio-vizualnu podršku, objašnjavaju proces obnove mosta.
Muzej se može posjetiti svakog radnog dana od 9 sati ujutro do 8 sati popodne, a vikendom od 10 sati ujutro do 6 popodne
Šarića kuća – galerija Branko Šotra
Šarića kuća, poznata i kao Galerija Branka Šotre, smještena je blizu Čaršije u Stolcu. Izgrađena je 1734./1735. godine, a obitelj Šarić, ugledna muslimanska obitelj u regiji, bila je povezana s ovom povijesnom građevinom. Značajan član obitelji bio je Ismail-kapetan, koji je doprinio razvoju grada izgradnjom džamije, škole, cisterne i trgovina. Godine 1963., Umjetnička galerija u Sarajevu otvorila je prvu vanjsku podružnicu u Stolcu i nazvala je po Branku Šotri, poznatom grafičkom umjetniku iz bivše Jugoslavije, koji je rođen u Stolcu. Galerija je sadržavala 92 grafike koje je donirao Šotra i činile su stalnu izložbu. Njegovi radovi karakterizirali su snažan kontrast crne i bijele boje, prikazujući događaje iz Drugog svjetskog rata u ranim djelima, a kasnije se usredotočio na hercegovačke krajolike i ljude.
The Hub of Fine Arts
The Hub of Fine Arts jedinstveno je sjecište stilskih izraza modernizma i umjetničkih velikana prve polovine XX. stoljeća. Više od 100 umjetničkih djela nudi izuzetan uvid u konstante i revolucije ove umjetnosti, otkrivajući sve posebnosti jednoga vremena iskorišten kao referentna točka za stvaranje muzejskog koncepta. The Hub of Fine Arts posjetiteljima svih dobnih skupina nudi višedimenzionalno iskustvo umjetnosti i kulture te ih uz pomoć najnovijih muzejskih alata educira o kreativnom procesu umjetnosti i novijim kulturnim strujanjima. Kao jedinstven umjetnički prostor u regiji, The Hub of Fine Arts svoju će posebnost pokazati kroz kvalitetne umjetničke izložbe s fokusom na radove međunarodnih majstora modernizma.