HWR
Muzej
Muzej Hercegovine
Muzej je nastao plod ideje najpoznatijeg Trebinjca, pjesnika i diplomate, Jovana Dučića. . Osnovan је 1952. godine. Prvo arheološko iskopavanje muzej je obavio 1957. godine na crkvi Sv. Petra u Zavali. Prvu publikaciju, pod nazivom TrebinjeI, Vasilija Koraća, izdao je 1966. godine. Godine 1975. pokreće časopis Tribunija. Raspolaže sa oko 1.500 m² korisnog prostora, od čega je oko 800 m² izložbeni prostor. Pored stalnih postavki i legata, u fundusu Muzeja Hercegovine nalazi se oko 400 umjetničkih slika, grafika, skulptura i drugih predmeta. U sklopu Muzeja Hercegovine djeluje i depadans na Ušću (Lastva), legat Dubravke Kujačić u kome se priređuju povremene izložbe, promocije, koncerti. Muzej posjeduje i značajnu zbirku bibliotečke građe (biblioteka sa stručnim knjigama iz različitih oblasti nauke, kulture i umjetnosti).
Muzej Hercegovine
Ko se želi upoznati sa historijom Mostara i Hercegovine ne može a da ne posjeti ovaj mali, ali značajni muzej. Muzej je smješten u prostorijama kuće u kojoj je živio bivši jugoslovenski premijer Džemal Bijedić. Zgrada, sagrađena u austrougarskom periodu, predstavlja uspješnu kombinaciju stila austrijskih rezidencijalnih struktura i orijentalnih arhitektonskih elemenata. Muzej čuva bogatu arheološku i etnografsku zbirku i vrijedna dokumenta koja daju informacije o različitim periodima života grada i cijele Hercegovine. Osim toga, u unutrašnjosti se nalaze dijelovi namještaja i predmeta za svakodnevnu upotrebu iz prošlosti, koji su se koristili i u gradu i na selu.
Muzej se može posjetiti svakog radnog dana od 8 sati ujutro do 4 sati popodne
Muzej Humac
U franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu nalazi se najstariji muzej u BiH, osnovan 1884. Ovdje je i Humačka ploča iz XII. stoljeća, najstariji očuvani spomenik pisan na hrvatskom jeziku (mješavinom glagoljice i starohrvatske ćirilice – bosančice) na području današnje Bosne i Hercegovine. Zahvaljujući sakupljačkim aktivnostima brojnih franjevaca kao i raznim donacijama civilnog stanovništva, fundus se kontinuirano povećavao kao i potreba za novim prostorijama arheološke zbirke. Današnji muzejski postav, osnovan 2003. godine, smješten je u podrumskim prostorijama samostana sv. Ante Padovanskog na Humcu. Arheološki materijal prikupljen je na širem prostoru Hercegovine a podijeljen na prapovijesnu, antičku i srednjovjekovnu u vremenskom rasponu od gotovo 16 000 godina. Dio kompleksa čini i prostor lapidarija za izložbu kamenih spomenika koji se nalazi u samostanskom dvorištu. Na prostoru Ljubuškog kraja pronađeno je 70 rimskih spomenika, od čega je najveći broj nadgrobnih spomenika (stela) koji pripadaju veteranima i vojnicima različitih legijskih i augzilijarnih postrojbi. U muzeju je izložen najstariji ćirilo-glagoljski spomenik koji govori o obnovi crkve Arkanđela Mihovila u vremenu 11./12. st., popularan pod nazivom „Humačka ploča. Humačka ploča najstariji je pisani spomenik Hrvata u BiH.
Muzej se može posjetiti svakog dana od 10 sati ujutro do 7 sati popodne
Muzej Starog mosta
Muzej je otvoren u 2006. godini na dan druge godišnjice obnove mosta, smješten je u kompleksu kule Tare i sastoji se iz tri odvojene sekcije Prva, pretstavljena samom kulom, izlaže primjerke od arheološkog značaja otkrivene 2002. godine, tokom rekonstrukcije mosta, uz informativne panele sa objašnjenjima o osnovnim historijskim događajima sa kojima je most povezan. Kada se pređe pet spratova ove sekcije, izađe se na prelijepi vidikovac na najvišoj tački kule, sa kojeg se grad može posmatrati iz svih 360 stepeni. Druga sekcija čuva arheološke nalaze koji su se nalazili ispod kule, ostatke dva drvena mosta koja su prethodila kamenom i osnovu Starog mosta. Na kraju, treća sekcija zvana “Labirint”, ustvari je galerija fotografija posvećenih Starom mostu, oštećenim kulama i njihovoj obnovi. Multimedijalni paneli uz audio-vizualnu podršku, objašnjavaju proces obnove mosta.
Muzej se može posjetiti svakog radnog dana od 9 sati ujutro do 8 sati popodne, a vikendom od 10 sati ujutro do 6 popodne
Šarića kuća – galerija Branko Šotra
Šarića kuća, poznata i kao Galerija Branka Šotre, smještena je blizu Čaršije u Stolcu. Izgrađena je 1734./1735. godine, a obitelj Šarić, ugledna muslimanska obitelj u regiji, bila je povezana s ovom povijesnom građevinom. Značajan član obitelji bio je Ismail-kapetan, koji je doprinio razvoju grada izgradnjom džamije, škole, cisterne i trgovina. Godine 1963., Umjetnička galerija u Sarajevu otvorila je prvu vanjsku podružnicu u Stolcu i nazvala je po Branku Šotri, poznatom grafičkom umjetniku iz bivše Jugoslavije, koji je rođen u Stolcu. Galerija je sadržavala 92 grafike koje je donirao Šotra i činile su stalnu izložbu. Njegovi radovi karakterizirali su snažan kontrast crne i bijele boje, prikazujući događaje iz Drugog svjetskog rata u ranim djelima, a kasnije se usredotočio na hercegovačke krajolike i ljude.
The Hub of Fine Arts
The Hub of Fine Arts jedinstveno je sjecište stilskih izraza modernizma i umjetničkih velikana prve polovine XX. stoljeća. Više od 100 umjetničkih djela nudi izuzetan uvid u konstante i revolucije ove umjetnosti, otkrivajući sve posebnosti jednoga vremena iskorišten kao referentna točka za stvaranje muzejskog koncepta. The Hub of Fine Arts posjetiteljima svih dobnih skupina nudi višedimenzionalno iskustvo umjetnosti i kulture te ih uz pomoć najnovijih muzejskih alata educira o kreativnom procesu umjetnosti i novijim kulturnim strujanjima. Kao jedinstven umjetnički prostor u regiji, The Hub of Fine Arts svoju će posebnost pokazati kroz kvalitetne umjetničke izložbe s fokusom na radove međunarodnih majstora modernizma.
- 1
- 2
Bišćevića kuća
Da bi se osjetio dah svakodnevnog života iz otomanskog perioda, dovoljno je posjetiti jednu od tri turske kuće, koje su sastavni dio urbanog konteksta: to su kuće uticajnih obitelji Bišćević (1635), Kajtaz (XVIII vijek) i Muslibegović (XIX vijek). Ove stare kuće, intrigantne i dobro očuvane, te na detaljan način svjedoče o rezidencijalnom stilu stvarnog domaćinskog života iz tog perioda. Svaka od ovih kuća ograđena je visokim zidom, zbog intimnog života muslimanske porodice. Avlije karakteriziraju dekorativni elementi na tlu, fontane, egzotične biljke, cvijeće i voćke. Udobnost vlada u tim prostorima, opremljenim objektima iz svakodnevne upotrebe u domaćinstvu, vrijednim tepisima i malim bibliote-kama, koje u sebi čuvaju i neke rijetke tekstove. Posjetiti jednu od turskih kuća je način da se dotakne jedan svijet, koji se često samo može zamisliti, i koji se može ponijeti sa sobom, kada se vratite sa puta.
Bišćevića kuća se može posjetiti svakog dana od 8 sati ujutro do 8 sati popodne
Bosnaseum
“Bosnaseum” naziv je muzeja koji je 2018 godine otvoren u staroj gradskoj jezgri Mostara. Muzej na 800 kvadrata izložbenog prostora, kroz 12 tematskih cjelina, prikazuje kulturu i historiju svih naroda u Bosni i Hercegovini. Muzej nije samo izložbenog tipa, nego je i obogaćen raznim interaktivnim sadržajima koji daju puni virtuelni put kroz povijest Mostara i Hercegovine.
Muzej se može posjetiti svakog dana od 9 sati ujutro do 9 sati popodne
Bišćevića kuća
Da bi se osjetio dah svakodnevnog života iz otomanskog perioda, dovoljno je posjetiti jednu od tri turske kuće, koje su sastavni dio urbanog konteksta: to su kuće uticajnih obitelji Bišćević (1635), Kajtaz (XVIII vijek) i Muslibegović (XIX vijek). Ove stare kuće, intrigantne i dobro očuvane, te na detaljan način svjedoče o rezidencijalnom stilu stvarnog domaćinskog života iz tog perioda. Svaka od ovih kuća ograđena je visokim zidom, zbog intimnog života muslimanske porodice. Avlije karakteriziraju dekorativni elementi na tlu, fontane, egzotične biljke, cvijeće i voćke. Udobnost vlada u tim prostorima, opremljenim objektima iz svakodnevne upotrebe u domaćinstvu, vrijednim tepisima i malim bibliote-kama, koje u sebi čuvaju i neke rijetke tekstove. Posjetiti jednu od turskih kuća je način da se dotakne jedan svijet, koji se često samo može zamisliti, i koji se može ponijeti sa sobom, kada se vratite sa puta.
Bišćevića kuća se može posjetiti svakog dana od 8 sati ujutro do 8 sati popodne
Bosnaseum
“Bosnaseum” naziv je muzeja koji je 2018 godine otvoren u staroj gradskoj jezgri Mostara. Muzej na 800 kvadrata izložbenog prostora, kroz 12 tematskih cjelina, prikazuje kulturu i historiju svih naroda u Bosni i Hercegovini. Muzej nije samo izložbenog tipa, nego je i obogaćen raznim interaktivnim sadržajima koji daju puni virtuelni put kroz povijest Mostara i Hercegovine.
Muzej se može posjetiti svakog dana od 9 sati ujutro do 9 sati popodne
Hamam muzej
“Hamam muzej“ u Mostaru je autentični spomenik kulture, koji posjetioca vraća u daleku historiju i priča najljepše priče o nekadašnjem načinu života. Hamam u kom se nalazi muzej je izgrađen krajem XVI i početkom XVII vijeka i danas je jedini očuvani hamam u Mostaru. Građen je u klasičnom otomanskom stilu, skromne vanjštine zbog ekonomičnosti, a pored gradskog trga, džamije ili javne kuhinje zbog praktičnosti. Hamam je posjećivan od strane žena kao i muškaraca bez obzira na vjersku pripadnost,.Tokom boravka u “Muzeju hamam” posjetilac doživljava istinitu historijsku sliku uz priču o običajima
Muzej se može posjetiti od 10 sati ujutro do 6 sati popodne, od utorka do nedjelje