HWR
Istorijski artefakti
Mlinovi na Bregavi
Stolac je grad bogat kulturnim i povijesnim blagom. Među njegovim draguljima najuzbudljivija i vječna ljepota leži u vodenim mlinovima uz rijeku Bregavu. Iako su s vremenom izgubili praktičnu svrhu, oni sada stoje kao spomenici prošlosti. Nekada su svaka manja rijeka imala desetke mlinova, no danas ih možemo samo zamisliti. Najbolje očuvani mlinovi na Bregavi u Stolcu. Ti mlinovi su nekada bili ključne gospodarske ustanove od 16. do 20. stoljeća, a u Stolcu ih je bilo oko 22. Pripadali su obiteljima Mehmedbašić, Behmen, Rizvanbegović i drugima.
Sahat kula
Još jedan značajan spomenik plodnog otomanskog razdoblja je Sahat kula, koja se nalazi pored Muzeja Hercegovine. Ovaj četvrtasti toranj, koji datira iz 1630., visok je 15m, a usmena predanja govore da je sagrađen pod patronatom uticajne gospođe Fatime-kadune Šarić. Poznati otomanski putopisac Evlija Ćelebija pisao je da se zvuk zvona sa sahat kule mogao čuti na udaljenosti od tri sata hoda.
Stećci u Ljubuškom
U okolici Ljubuškog, na 7 nekropola registrirano je 214 stećaka, od čega: ploča 88, sanduka 78, sanduka s postoljem 1, sarkofaga 9 te ploča i sanduka koji nisu pojedinačno opisani 48 primjeraka. Od 176 opisanih nadgrobnih spomenika, polovica je ploča, polovica sanduka, dok je sarkofaga relativno malo, ali su umjetnički kvalitetnije ukrašeni od ostalih. Od 176 primjeraka 81 je ukrašenih, od toga 33 sa simbolom križa, što je do izražaja došlo naročito u Gornjim Studencima. Ukrasni motivi na nekropolama sa stećcima ljubuškog kraja su slijedeći: motiv štita s mačem, simbol kamenice, ljudske figure s ukrasom, tordirano uže i trake, polumjesec, rozete, vitice trolista, kolo, motiv spirale, scene lova, simbol sokolova i turnir. Na ovom području bilo je aktivno više klesarskih radionica kao nosilaca različitih utjecaja. Nije ista radionica majstora koji su radili spomenike na nekropoli u Gornjim Studencima i onih koji su radili na nekropoli „Gračine“ u Bijači, Zvirićima i Pržinama. Većina spomenika pripada XIV. i XV. stoljeću, pojedini primjerci, međutim, mogli su nastati i znatno ranije, možda čak u XII. stoljeću.
Mlinovi na Bregavi
Stolac je grad bogat kulturnim i povijesnim blagom. Među njegovim draguljima najuzbudljivija i vječna ljepota leži u vodenim mlinovima uz rijeku Bregavu. Iako su s vremenom izgubili praktičnu svrhu, oni sada stoje kao spomenici prošlosti. Nekada su svaka manja rijeka imala desetke mlinova, no danas ih možemo samo zamisliti. Najbolje očuvani mlinovi na Bregavi u Stolcu. Ti mlinovi su nekada bili ključne gospodarske ustanove od 16. do 20. stoljeća, a u Stolcu ih je bilo oko 22. Pripadali su obiteljima Mehmedbašić, Behmen, Rizvanbegović i drugima.
Sahat kula
Još jedan značajan spomenik plodnog otomanskog razdoblja je Sahat kula, koja se nalazi pored Muzeja Hercegovine. Ovaj četvrtasti toranj, koji datira iz 1630., visok je 15m, a usmena predanja govore da je sagrađen pod patronatom uticajne gospođe Fatime-kadune Šarić. Poznati otomanski putopisac Evlija Ćelebija pisao je da se zvuk zvona sa sahat kule mogao čuti na udaljenosti od tri sata hoda.
Mlinovi na Bregavi
Stolac je grad bogat kulturnim i povijesnim blagom. Među njegovim draguljima najuzbudljivija i vječna ljepota leži u vodenim mlinovima uz rijeku Bregavu. Iako su s vremenom izgubili praktičnu svrhu, oni sada stoje kao spomenici prošlosti. Nekada su svaka manja rijeka imala desetke mlinova, no danas ih možemo samo zamisliti. Najbolje očuvani mlinovi na Bregavi u Stolcu. Ti mlinovi su nekada bili ključne gospodarske ustanove od 16. do 20. stoljeća, a u Stolcu ih je bilo oko 22. Pripadali su obiteljima Mehmedbašić, Behmen, Rizvanbegović i drugima.
Sahat kula
Još jedan značajan spomenik plodnog otomanskog razdoblja je Sahat kula, koja se nalazi pored Muzeja Hercegovine. Ovaj četvrtasti toranj, koji datira iz 1630., visok je 15m, a usmena predanja govore da je sagrađen pod patronatom uticajne gospođe Fatime-kadune Šarić. Poznati otomanski putopisac Evlija Ćelebija pisao je da se zvuk zvona sa sahat kule mogao čuti na udaljenosti od tri sata hoda.
Stećci u Ljubuškom
U okolici Ljubuškog, na 7 nekropola registrirano je 214 stećaka, od čega: ploča 88, sanduka 78, sanduka s postoljem 1, sarkofaga 9 te ploča i sanduka koji nisu pojedinačno opisani 48 primjeraka. Od 176 opisanih nadgrobnih spomenika, polovica je ploča, polovica sanduka, dok je sarkofaga relativno malo, ali su umjetnički kvalitetnije ukrašeni od ostalih. Od 176 primjeraka 81 je ukrašenih, od toga 33 sa simbolom križa, što je do izražaja došlo naročito u Gornjim Studencima. Ukrasni motivi na nekropolama sa stećcima ljubuškog kraja su slijedeći: motiv štita s mačem, simbol kamenice, ljudske figure s ukrasom, tordirano uže i trake, polumjesec, rozete, vitice trolista, kolo, motiv spirale, scene lova, simbol sokolova i turnir. Na ovom području bilo je aktivno više klesarskih radionica kao nosilaca različitih utjecaja. Nije ista radionica majstora koji su radili spomenike na nekropoli u Gornjim Studencima i onih koji su radili na nekropoli „Gračine“ u Bijači, Zvirićima i Pržinama. Većina spomenika pripada XIV. i XV. stoljeću, pojedini primjerci, međutim, mogli su nastati i znatno ranije, možda čak u XII. stoljeću.