Džamija hadži Alije Hadžisalihovića ili Ćuprijska džamija sagrađena 1736. godine, na lijevoj obali Bregave neposredno uz Inat ćupriju. Prema Odluci Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, 21. januara 2003. godine, Ćuprijska džamija je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Grobnica sarajevskog rabina Moshe Danona, koja se nalazi na putu Mostar – Stolac u mjestu Krajšina na ulazu u Stolac, nije samo nacionalni spomenik BiH, već zauzima značajno mjesto u duhovnoj i materijalnoj kulturi jevrejskog naroda. Rabin Moshe Danon, cijenjeni član jevrejske zajednice je igrao važnu ulogu u židovskoj duhovnoj i materijalnoj kulturi. Godine 1830. krenuo je pješice prema Palestini, ali preminuo je blizu Stoca. Pokopan je na mjestu smrti, a kameni spomenik iznad njegova groba simbolizira ploče na kojima su napisane Božje deset zapovijedi.

Ova džamija je sagrađena na prelazu iz XVI u XVII vijek po želji Hadži-Kurta, predstavnika jedne od najstarijih mostarskih familija. Nalazi se na desnoj obali Neretve, stotinjak metara od Starog mosta, pored Tabhane, kvarta u kojem se štavila, obrađivala i prodavala koža. Ova džamija je dobila ime po njenim korisnicima tabacima tj. kožarima. Uz Tabačicu džamiju nalazi se niz malih dućana pa je zbog svog položaja jedna od najposjećenijih džamija u Mostaru.

U selu postoje dvije kule – jedna se nalazi u ravničarskom dijelu uz Neretvu (Ramića-kula), dok se druga nalazi na brdskom području koje je bilo vlasništvo porodice Hajduk i zato je lokalno stanovništvo naziva Hajduk-kula. Kula je u kasnijim vremenima postala vlasništvom porodice Duraković. Nisu sačuvani podaci o vremenu gradnje. Po karakteristikama gradnje (debljina zidova, pravougaoni oblik i prizemni položaj ulaznih vrata, izvorno nemalterisani zidovi) moguće je pretpostaviti da je nastala u prvom periodu gradnji kula u Bosni i Hercegovini, odnosno krajem 16. ili tokom 17. vijeka.

“Hamam muzej“ u Mostaru je autentični spomenik kulture, koji posjetioca vraća u daleku historiju i priča najljepše priče o nekadašnjem načinu života. Hamam u kom se nalazi muzej je izgrađen krajem XVI i početkom XVII vijeka i danas je jedini očuvani hamam u Mostaru. Građen je u klasičnom otomanskom stilu, skromne vanjštine zbog ekonomičnosti, a pored gradskog trga, džamije ili javne kuhinje zbog praktičnosti. Hamam je posjećivan od strane žena kao i muškaraca bez obzira na vjersku pripadnost,.Tokom boravka u “Muzeju hamam” posjetilac doživljava istinitu historijsku sliku uz priču o običajima
Muzej se može posjetiti od 10 sati ujutro do 6 sati popodne, od utorka do nedjelje

Daorson je bio glavni grad heleniziranog Ilirskog plemena Daorsa koji su živjeli od 300. do 50. godine prije Krista u dolini rijeke Neretve. Ostaci ovog nekad najjačeg grada u širem području nalaze se u Ošanjićima, blizu Stoca u Hercegovini. Činile su ga tri cjeline od kojih je središnja bila tvrđava – akropola koja je bila opasana »kiklopskim« zidinama od golemih kamenih blokova (sličan onima u Mikeni u Grčkoj). U njoj su bili smješteni svi važniji upravni, javni i vjerski objekti. Obrambeni zid koji se pruža od jugozapada prema sjeveroistoku bio je dug 65 m, širok 4,2 m, a visok između 4,5 i 7,5 metara, imao je vrata i tornjeve na oba kraja. Daorsi su preuzeli grčki jezik i pismo, te su bili u stalnim trgovačkim vezama s Grcima. Pronađeni su ostaci brojnih amfora za vino te dijelova fine keramike, ali najvredniji nalaz je brončana kaciga ukrašena nizom grčkih likova: Afrodite, Nike, Helija, Dioniza, Muza, Pegaza i drugih, a natpis na njoj je sličan natpisu na kacigi pronađenoj u Makedoniji. Danas, više od tri i pol tisuće godina kasnije, Daorson svojim megalitskim zidinama svjedoči teretu godina. Stoljeća silne i slavne povijesti danas nisu pretočene u turističku atrakciju.