Mak Dizdar, rođen 17. oktobra 1917. u Stocu, smatra se jednim od najvećih pjesnika Bosne i Hercegovine. Većinu svog života proveo je u Sarajevu, gdje je preminuo 14. jula 1971. Godine 1966. objavio je knjigu poezije “Kameni spavač”, koja se smatra krunom njegova cijelog književnog stvaralaštva i jednim od temeljnih djela književnosti Bosne i Hercegovine. Prema kraju svog života, Dizdar je želio vratiti se u svoj rodni grad, ali njegova želja nikada nije bila ispunjena. Međutim, 1997. godine, povodom 90. godišnjice njegovog rođenja, potomci Maka Dizdara okupljeni oko Fondacije Mak Dizdar odlučili su posthumno ostvariti njegovu želju i izgraditi Makovu kuću, muzej i galerijski centar posvećen njegovom životu i radu. Makova hiža nije objekat u kojem se Mak rodilo ili mjesto na kojem je preminuo, već je koncipiran kao nešto suptilnije: mjesto na kojem je Makov duh prisutan, živeći u njegovim rukopisima, knjigama i bilješkama, kao i u svakoj pjesmi i riječi koju je napisao. Osim toga, zbog Makove povezanosti sa stećkom, Makova hiža je također dom umjetnosti stećka, ne samo u znanstvenom obliku, kroz literaturu o stećku i srednjovjekovnoj Bosni u knjižnici Makove hiže, već i kroz umjetnost nadahnuta ovim jedinstvenim srednjovjekovnim kamenim spomenicima.

Muzej je nastao plod ideje najpoznatijeg Trebinjca, pjesnika i diplomate, Jovana Dučića. . Osnovan је 1952. godine. Prvo arheološko iskopavanje muzej je obavio 1957. godine na crkvi Sv. Petra u Zavali. Prvu publikaciju, pod nazivom TrebinjeI, Vasilija Koraća, izdao je 1966. godine. Godine 1975. pokreće časopis Tribunija. Raspolaže sa oko 1.500 m² korisnog prostora, od čega je oko 800 m² izložbeni prostor. Pored stalnih postavki i legata, u fundusu Muzeja Hercegovine nalazi se oko 400 umjetničkih slika, grafika, skulptura i drugih predmeta. U sklopu Muzeja Hercegovine djeluje i depadans na Ušću (Lastva), legat Dubravke Kujačić u kome se priređuju povremene izložbe, promocije, koncerti. Muzej posjeduje i značajnu zbirku bibliotečke građe (biblioteka sa stručnim knjigama iz različitih oblasti nauke, kulture i umjetnosti).

U franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu nalazi se najstariji muzej u BiH, osnovan 1884. Ovdje je i Humačka ploča iz XII. stoljeća, najstariji očuvani spomenik pisan na hrvatskom jeziku (mješavinom glagoljice i starohrvatske ćirilice – bosančice) na području današnje Bosne i Hercegovine. Zahvaljujući sakupljačkim aktivnostima brojnih franjevaca kao i raznim donacijama civilnog stanovništva, fundus se kontinuirano povećavao kao i potreba za novim prostorijama arheološke zbirke. Današnji muzejski postav, osnovan 2003. godine, smješten je u podrumskim prostorijama samostana sv. Ante Padovanskog na Humcu. Arheološki materijal prikupljen je na širem prostoru Hercegovine a podijeljen na prapovijesnu, antičku i srednjovjekovnu u vremenskom rasponu od gotovo 16 000 godina. Dio kompleksa čini i prostor lapidarija za izložbu kamenih spomenika koji se nalazi u samostanskom dvorištu. Na prostoru Ljubuškog kraja pronađeno je 70 rimskih spomenika, od čega je najveći broj nadgrobnih spomenika (stela) koji pripadaju veteranima i vojnicima različitih legijskih i augzilijarnih postrojbi. U muzeju je izložen najstariji ćirilo-glagoljski spomenik koji govori o obnovi crkve Arkanđela Mihovila u vremenu 11./12. st., popularan pod nazivom „Humačka ploča. Humačka ploča najstariji je pisani spomenik Hrvata u BiH.
Muzej se može posjetiti svakog dana od 10 sati ujutro do 7 sati popodne

Šarića kuća, poznata i kao Galerija Branka Šotre, smještena je blizu Čaršije u Stolcu. Izgrađena je 1734./1735. godine, a obitelj Šarić, ugledna muslimanska obitelj u regiji, bila je povezana s ovom povijesnom građevinom. Značajan član obitelji bio je Ismail-kapetan, koji je doprinio razvoju grada izgradnjom džamije, škole, cisterne i trgovina. Godine 1963., Umjetnička galerija u Sarajevu otvorila je prvu vanjsku podružnicu u Stolcu i nazvala je po Branku Šotri, poznatom grafičkom umjetniku iz bivše Jugoslavije, koji je rođen u Stolcu. Galerija je sadržavala 92 grafike koje je donirao Šotra i činile su stalnu izložbu. Njegovi radovi karakterizirali su snažan kontrast crne i bijele boje, prikazujući događaje iz Drugog svjetskog rata u ranim djelima, a kasnije se usredotočio na hercegovačke krajolike i ljude.

The Hub of Fine Arts jedinstveno je sjecište stilskih izraza modernizma i umjetničkih velikana prve polovine XX. stoljeća. Više od 100 umjetničkih djela nudi izuzetan uvid u konstante i revolucije ove umjetnosti, otkrivajući sve posebnosti jednoga vremena iskorišten kao referentna točka za stvaranje muzejskog koncepta. The Hub of Fine Arts posjetiteljima svih dobnih skupina nudi višedimenzionalno iskustvo umjetnosti i kulture te ih uz pomoć najnovijih muzejskih alata educira o kreativnom procesu umjetnosti i novijim kulturnim strujanjima. Kao jedinstven umjetnički prostor u regiji, The Hub of Fine Arts svoju će posebnost pokazati kroz kvalitetne umjetničke izložbe s fokusom na radove međunarodnih majstora modernizma.